RDC: Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila, Kasa-Vubu et le "Sanduku" ignoré de Kimpwanza I
samedi 9 octobre 2021, 12:55 Freddy Mulongo Lien permanent
RDC: Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila, Kasa-Vubu et le "Sanduku" de Kimpwanta ignoré!
Freddy Mulongo Mukena, Réveil FM International
Idéologue et précurseur de la Résistance Patriotique Kongo, Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila est le "Molakisi" de la voie spirituelle du "Mwinda" de Mvulunzi Kimbangu Diantungunua pour la libération totale du Kongo. Petit Piment est un Mobebisi "COOPS", Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila nous explique comment la première indépendance a échoué avec Kasa-Vubu et le "Sanduku" ignoré.

Idéologue, Molakisi mais surtout précurseur de la branche spirituelle dans la résistance patriotique Kongo, Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila Ya Kimbangu Diantungunua est un commandant de bord du bateau "Bo Nzambe D'abord", pas n'importe quelle spiritualité et croyance, la seule voie est celle Mvuluzi Kimbangu Diantungunua. Petit piment, Mobebisi Ba "COOPS" n'est pas un sentimental. Il est dans le combat patriotique Kongo depuis l'aurore. C'est grâce à Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila Ya Kimbanagu Diantungunua que les Fétichistes, Satanistes, Ekoboïstes, Cagnottistes, Combattants de la 25è heure, Résistants du dimanche, Patriotes de pacotille ont été dénichés dans le combat. Ceux qui jouaient aux vedettes n'étaient que des endormisseurs. Kabila dégage n'a été qu'un slogan, rien de plus. Pas des stratégies pour la libération. Pris en otage, le vrai combat spirituel de la libération totale du Kongo, a été minoré au profit du m'as-tu-vuisme.

C'est sans ambages que Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila révèle pourquoi la première Indépendance du Kongo a échoué. Primo: Joseph Kasa-Vubu avait choisi l'église catholique comme religion d'Etat, la continuité comme à l'époque coloniale. Secundo: Coaché par des Kimbanguistes, Joseph Kasa-Vubu n'a jamais respecté la consigne qui lui était donnée. On lui parlait parlait avant son voyage en Belgique. Que les Belges allaient lui présenter deux malles "Sanduku". Joseph Kasa-Vubu devrait choisir la malle sur laquelle devrait se poser une mouche. Par peur des colons, coloniaux et colonialistes Belges, Kasa-Vubu a fait le contraire. Il a contribué à faire rater la première indépendance.
L'Alliance des Bakongo (Association des Bakongo pour l'unification, la conservation et l'expansion de la langue Kikongo) a été fondée en 1950 dans un but purement culturel. L'association aspirait à un renouveau de la culture des Bakongo. Elle fut dissoute en 1966 par le régime autoritaire d'un parti unique de Mobutu. L'ABAKO a été fondée par Joseph Kasa-Vubu, ancien élève du grand séminaire de Kabwe et Nzeza Landu, ancien élève du grand séminaire de Brazzaville.
Le comité directeur de l'Abako est composé de : Joseph Kasa-Vubu Président. Ce dernier sera considéré comme le Père de l'Indépendance de la RDC; Daniel Kanza, Vice-président. Il sera exclu de l'association en février 1960; Kingotolo Antoine, secrétaire; Nzeza Simon, trésorie; Nzeza Landu Edmond, Dinga Dominique, Yumbu Joseph : Conseillers.
L'Abako n'a jamais exposé de programme politique systématique. Le parti des Bakongo a été le promoteur de l'indépendance immédiate. Spirituellement l'Abako était encadré par des Kimbanguistes. Kasa Vubu était un combattant de la liberté et il incarne l’Indépendance de la RDC, il était patriote et nationaliste. Kasa Vubu était très spirituel et mystique, qui ne se battait pas pour ses propres intérêts, et que son combat politique était basé sur le principe. Il n’était pas un agitateur. Kasa-Vubu ne voulait pas qu’on parle d’un Etat d’âme, mais d’une âme de l’Etat.
Le 4 au 10 janvier 1959, c'est la première fois que les Congolais se rebellaient contre les autorités coloniales belges. C'est aussi la première fois que des foules scandaient des slogans d'indépendance, "Lipanda" en Lingala, "Kimpwanza" en Kikongo, "Budukadidi" en Tshiluba, "Uhuru" en swahili. Ces émeutes qui furent une insurrection populaire furent environ 500 morts Congolais et des centaines de Congolais blessés et européens.
A cause de l'arrestation, le 7 janvier 1959, de Joseph Kasa-Vubu, bourgmestre de Dendale, les autres bourgmestres noirs de la capitale furent bloc de solidarité: Mbungu (commune de Matete), Pierre canon (commune de Saint Jean), Lutula (commune de Kinshasa), Arthur Pinzi (commune de Kalamu), Tshinkele (commune de Kintambo), Kiesse (commune de Ndjili) et Swanga (commune de Barumbu) adressèrent un mémorandum de protestation au gouverneur général pour la remise ne liberté de leur collègue. Ce sont les Kimbanguistes qui ont payés les honoraires de l'avocat Français, Maitre Jacques Arnold Croquez, qui était l’avocat de l’ABAKO. Kasa-Vubu s’étant exilé à Brazzaville chez Youlou il fallait payer ses honoraires d’abord pour défendre Kasa-Vubu et ensuite défendre le Congo à la table Ronde.
• LIBÉRATION YA 1ÈRE INDÉPENDANCE EBEBAKA MPONA NINI ?
• POUVOIRS MISATO (3): « SPIRITUEL - POLITIQUE - SCIENTIFIQUE »
• Ba Pouvoirs Misato Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA Abundelaka biso ba mbula Tuku misato (30 ANS) mpona ko pesa Bana Kongo mpe bayindo KIMPWANZA, ba Tata oyo Misato ba bebisaka !
• EST-CE QUE BA TATA OYO MISATO BA TOSAKA MIBEKO BA PESAKA BANGO ?
• Ba Tata oyo misato ba boyaka ko tosa mibeko Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA apesaka bango basala.
• Ba Tata oyo misato bandimaka ko salela bapaya oyo bayaka ko boma biso Bayindo, mpe bandimaka ko tika biso Bana Kongo na Bayindo na bowumbu ya bapaya ba envahisseurs colons missionnaires catholiques et occidentaux ; ba impérialistes.
• « SPIRITUALITÉ - POLITIQUE - SCIENTIFIQUE » mpona ko longa bapaya nioso wana, ba bomi na biso Bayindo mpona libiki na bango ba mbula na ba mbula, ba Siècles na Siècles na ba mabota na bango ; biso Bakolo Kongo, bakolo nkita richesses to silaka na ko kufa kufa kozalaka exterminés.
• Tata na biso NTUMUA MVULUZI KIMBANGU DIANTUNGUNUA alias Simon, atelemaka le 06 Avril 1921 na Mboka Nkamba mpona ko banda Misala Tata NZAMBE Mokeli wa bakeli NZAMBI MPUNGU TULENDO NJAKOMBA atindaka ye na Mokili asala mpe Ako kisa Mosala wana ya Libération totale ya Bana Kongo na Muntu Moyindo, mpe ko zongisela Bayindo Bokonzi na bango ya Bana Nsomi Bana ya Yambo; bokonzi oyo bapaya bayaka koyiba Bankoko na biso, ko banda le 3 Mai 1491 ; na nzela ya batisimo Roi Kongo : Nzinga Nkuwu oyo andimaka ko koma 1er Chrétien kobanda mokolo wana mpe ko lata kombo ya bapaya Joâo (Jean) 1er ya Kongo.
• Samedi, 10 Septembre 1921 ; Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA atikelaka Bana Kongo, Bayindo ba Malaka nioso Ekoya, nioso Eko salama, na oyo nioso Ekoya lobi na Mabele na ye KONGO.
• Na sima ya ko kangama ya Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA, bandeko na ba tata na biso ba tikalaka kotosa mibeko na bitinda wana te, mpe ba salela yango te, nioso Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA azalaka Koteya bango ; bango ba wangana ye mpe ba kosela kosela Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA ba makambo kili kili epayi ya bakonzi na bango; ba colons missionnaires catholiques et occidentaux ba envahisseurs ba kotelaka Bankoko na biso ko banda 1542 kino 30 Juin 1960.
• Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA ASI AZUELAKA BANA KONGO KIMPWANZA DIPANDA, ko banda le 12 Octobre 1951 ; kasi nioso azalaka kotinda basala ; ba Tata na biso bazalaka ko tosa ata likambo moko te.
• Ba zalaka kotosa mpe kosala kaka mibeko na misala oyo bapaya ba colons missionnaires catholiques et occidentaux bazalaka kotinda mpe ko pesa bango basala.
• La voix du peuple c'est la voix de Nzambi Mpungu (Dieu).
Lumumba était majoritaire à l'assemblée nationale Kongo.
• C'est Patrice Emery Lumumba mutu abimaka 1er Président ya Kongo ; Kasi ba envahisseurs colons missionnaires catholiques et occidentaux, BA BOYAKA Tata LUMUMBA azua bokonzi ya Kongo indépendant ; bapaya ba ponaka muana na bango Joseph NKASA-VUBU oyo bazalaka ko bokola mpe ko préparer ye wuta kala.
• Choix mpe Volonté Divine ya Tata Nzambi Mpungu EBEBAKA WANA. (Ezali na kati ya prophétie ya 17 Juin 1944).
• Na nzela ya Bonzambe ya Bankoko, Papa Diangenda Kuntima Joseph bazuaka ye na mbula misato na sanza sambo (3/7mois), mpona basala ye Lavage ya cerveau ; Joseph Diangenda na ba mindele na ye ba colons missionnaires catholiques et occidentaux, na mibu 1956 ; BA BEBISAKA BONZAMBE YA BANKOKO MPONA KO KOTISA KOMBO YA JÉSUS NA BIBLE KATI YA lingomba oyo basalaka na Kombo ya : Église de Jésus Christ sur Terre par son envoyé Spécial Simon Kimbangu E.J.C.S.K.
• Ba buakisa kombo ya véritable Sauveur Mobikisi na biso Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA.
• Tata Diangenda, ba colons bazuaka ye depuis 3 ans et demi, ba zalaka déjà ko lavé ye cerveau jusqu’à na 1956, mbula basalaka Église na bango ya envoyé de jésus sur Terre...
• Tala esika Molili ekota libela libela na Mabele ya Bankoko na biso KONGO.
• Tata Diangenda na Tata Kisolokele, bango mibale ba ponaka kaka ndeko na bango mukongo Muyombe; Tata JOSEPH NKASA-VUBU, ba boyaka ko initié Mbuta Lumumba Patrice pona Atelama na Bonzambe ya Bankoko mpe Akamba Ekolo Kongo.
• Yango wana Mbuta NKasa-Vubu tango ba colons missionnaires catholiques et occidentaux batunaka ye boye :
Président Joseph NKasa-Vubu, awa bozui indépendance ; RELIGION BONZAMBE NINI EKO KUMBA MBOKA NA BINO KONGO ?
• Eyano ya Mbuta NKasa-Vubu ezalaka:
« Religion Catholique » nde eko kumba biso na Kongo mobimba ; yango wana bomonaka, église catholique etikalaka église religion d'État du Kongo indépendant depuis le 30 juin 1960 jusqu'à na 1974, Recours à l'authenticité ya Mbuta Mobutu Sese Seko; ayei ko botola église catholique pouvoir yango.
• Kasi Mbuta Mobutu, alandaka nzela ya banzambe ya bapaya, yango azangaka Bonzambe ya Bankoko na biso KIMBANGU DIANTUNGUNUA mpona Atombola Mboka Kongo.
• Mama Muilu, Tata Diangenda na Tata Kisolokele; ba zalaka ko préparer mpe ko initié Mbuta NKasa-vubu mpona abima 1er Président ya Kongo.
Nzoka ye moko azalaka muana ya bapaya.
• Ba tindaka Mbuta NKasa-Vubu akenda ko kutana na mindele ba colons missionnaires catholiques et occidentaux ; ba kopesa ye examen test pona batala spiritualité na ye.
• Ba bimisela ye ba SANDUKU mibale mpo apona; Basi ba yebisaka ye APONA SANDUKU MALLE OYO KAKA NJIJI AKO MATELA LIKOLO NA YANGO ; KASI EKOMAKA MBUTA NKASA-VUBU LIBOSO YA BA SANDUKU MIBALE WANA, MBUTA NKASA-VUBU ATOSA MIBEKO TE ; APONA SANDUKU MALLE OYO NJIJI AZALI LIKOLO NA YANGO TE !
• FAUTE YA MIBALE YA MONENE MBUTA NKASAVUBU ASALA :
BATUNA YE : « SIKA BOZUI INDÉPENDANCE, BONZAMBE NINI EKO TAMBUISA MBOKA NA BINO KONGO ? »
• MBUTA NKASAVUBU AYANOLA : « CHRISTIANISME - CATHOLIQUE »!
• MBUTA NKASA-VUBU ABUKA BIKILA MBALA MINGI, ATIKA BISO BANA KONGO NA MOLILI, NA MABOKO YA BANGUNA BA BOMI BA ENVAHISSEURS COLONS MISSIONNAIRES CATHOLIQUES ET OCCIDENTAUX.
• CHRISTIANISME, CATHOLIQUES BAZUA POUVOIR YA KO VANDELA BISO LIBELA KO LOKAKA BANA KONGO TANGO INSO " .
• Tala tina Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA, ALOBAKA :
« KONGO NA YE EKOZUA BA INDÉPENDANCE MBALA MIBALE ».
Mpo Dipanda indépendance ya liboso ; Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA amonaka ndenge eko beba, bako bebisa misala, tribalisme, ko yinana, mobulu eko kota, désordres spirituels, économique et social eko boma Kongo.
• 2ÈME INDÉPENDANCE TOTALE DU KONGO & LA SÉPARATION PÉNIBLE AVEC TOUS LES ÉTRANGERS VENUS AU KONGO SERA MEURTRIÈRE ET SANS PARDON !
• Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA asila ko bongisa, mpe ko tinda Bana na ye ya Bilaka mpona baya ko bongisa nioso ba Tata na Bankoko na biso ba bebisaka.
La Politique et la Spiritualité vont de Paire
Liboso ya ko lobela mpe ko salela politique na Mboka na biso Kongo.
• Esengeli ozonga nainu ko yekola Bonzambe ya Bankoko na biso KIMBANGU DIANTUNGUNUA.
Oyeba lolenge Bankoko na biso ba zalaka ko batela, mpe ko bongisa Mboka na ba Mabota na bango.
Ko yekola lolenge ba Nkumu, Chefs coutumiers ba zalaka ko tambuisa ba Mabele nioso ya Bankoko na biso na Nzela moko oyo ya Tata Nzambe Mokeli wa bakeli Tata MPUNGU TULENDO NJAKOMBA EA MPAMBA apesaka bango.
• KONGO EZALAKA MBOKA MABELE YA BILAKA, JARDIN DIVIN YA TATA MPUNGU TULENDO NJAKOMBA.
• To yekola koyeba Mabele na biso Kongo malamu; to tika ko landa biloko ya bapaya ba koma koma mpona ko bungisa biso Nzela.
• Bapaya bayaka koyiba biso Bonzambe na biso ; mpona ko pesa biso, nzambe na bango jésus christ satan Lucifer, fils de l'ange déchu Nemrode.
• Nioso oyo ezali koleka lelo na Kongo; biso Bana Bilaka toyebi nioso wana; yango to sila ko bongama mpona (arrivée) Boyei ya Roi Divin Nkua Tulendo; boyei oyo eko zala suka na mbongé bitumba na bitumba, mama na eyoma mpe sukuma mpona ko sukola nioso ya mabe, nioso ya molili ekotaka kati ya Mabele na biso; Mboka ESANTU Kongo.
• To pesa pesa bino ba Malaka nioso ya Mobikisi Mvuluzi na biso NTUMUA Mvuluzi Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA, mpona bo koka ko sosola, bo lamuka, pe bomi yeba ; kasi bino bo buaka buaka nioso na fulu.
• Nzoka nde; solution nioso ezalaka na kati ya ba prophéties ya Sauveur Mobikisi Mvuluzi na biso Mfumu KIMBANGU DIANTUNGUNUA.
• Bana Kongo, nioso bo lukaka, ezali na kati ya Cahier des charges ya biso Bana Bilaka ya KIMBANGU DIANTUNGUNUA B.B.K.D.
• Tala ntina tozali ko belela bino bandeko na biso ; Boluka bo miyeba bo zalaka ba nani na Mokili oyo ?
• Bo telema, bo lamuka, boluka Nzela ya Bonzambe ya Bankoko na bino, Bankoko na biso ; bakolo ba Makila, Bilongi mpe ba Kombo nioso to lata lata, topesa mpe na bana na biso, biso nioso TO ZALAKA BANKOKO NA BISO TO ZONGA, TO ZALAKA BA ANCÊTRES REVENANTS VIVANTS.
• Muana Kongo lamuka, bo banda ko belela oyo ya bino Bankoko mpona baya kosalisa bino mpe ko bundela bino bitumba oyo ya Mabele Lopango na bango ba tikela biso Bana na Bankoko na bango.
• Bo sosola malamu mpo NZELA MOSUSU EZALI TE MPE EKO ZALAKA te te te ! Kaka NZELA ya Bonzambe ya Bankoko na biso KIMBANGU DIANTUNGUNUA.
• Ba longaka ko botola Bankoko na biso BOKONZI na bango kaka na Nzela wana ya BANGO KAKA; ya bonzambe na bango ba kotisaka le 3 MAI 1491.
• Biso mpe to zongi kaka na esika wana ba kotelaka Bankoko na biso mpona lelo to koma oyo tokoma lelo.
• To zongisi BONZAMBE ya Bankoko na biso KIMBANGU DIANTUNGUNUA lelo mpona ko longa BITUMBA oyo ya Mabele Lopango ya Bankoko na biso KONGO DIA MPA.
• Bana Mama Kongo BOSOSOLA MALAMU !
Matondo Matondo Matondo.
RDC: Mbuta Ikala Likulu Songa Nzila, Kasa-Vubu et le "Sanduku" ignoré de Kimpwanza I